NEGOVATELJICI IZ BiH PRETI DEPORTACIJA Slučaj koji danima puni stupce nemačke štampe: Pobegla od nasilnog muža, sada joj preti proterivanje
Negovateljica iz Bosne i Hercegovine našla se u birokratskom “vakuumu” jer joj nakon gubitka radne dozvole preti deportacija iz Nemačke.
Nemački mediji pišu o slučaju M.M. (56) iz BiH, koja ne želi pred kamere, a čija životna priča je više nego teška. Ona živi u strahu od bivšeg muža, iako je on hiljadu kilometara daleko, ali je i u strahu zbog nesigurne situacije u kojoj se našla. Ovoj 56-godišnjakinji preti deportacija u zemlju porekla, koju Nemačka smatra sigurnom zemljom. Uprkos teškom životu, ona je uspela da u Njemačkoj pronađe posao u domu za stare i mali stan. Sada je sve pod velikim znakom pitanja.
Živi ne teretu države
Taj posao je, međutim, upravo izgubila, jer joj je kancelarija za strance oduzela radnu dozvolu, pa je Caritas morao da je otpusti. Od tada, ona prima socijalnu pomoć i time se, protiv svoje volje, uklapa u negativnu sliku o migrantima koji „žive na teret nemačke države“. Mnogi njen slučaj stavljaju u isti kontekst kao i slučaj višestruko osuđivanog Huse B., kojeg već 19 godina pokušavaju bezuspešno da deprotuju. Ali, ova dva slučaja se umnogome razlikuju.
Školovana medicinska sestra
Reč je o ženi koja već drugi put u Njemačkoj. Naime. još 1992. pobegla je sa sestrom od rata u BiH i u Kelnu upoznala sunarodnika. Oboje su se nakon završetka rata vratili u domovinu, venčali, dobili sina, a onda su nastali problemi: muž je bio alkoholičar, nasilan i zlostavljao bivšu suprugu i dete, čak i nakon razvoda. Živeli su u strahu, a onda su spakovali stvari i pobegli kod njene sestre, koja je ostala u Nemačkoj, na desnoj obali Rajne u Kelnu
M.M. je imala završenu obuku za medicinsku sestru i pokušala da podnese zahtev za radnu vizu. Preduslov za to bio je da može da priloži ugovor o radu. Pošto je imala više od 45 godina, ugovor je morao da potvrdi da prima visoku platu. To je, ipak, bilo van njenih mogućnosti. Tako su se majka i sin snalazili sa turističkim vizama koje su isticale nakon tri meseca. Nakon toga, njen boravak je postao ilegalan i dospela je u birokratsku proceduru kancelarije za strance. Preopterećena formularima, rokovima i izjavama, M.M. je angažovala advokata koji od tada vodi postupak protiv deportacije.
Poslodavac na njenoj strani
Poslodavac se oglasio povodom njenog slučaja, naglasivši njenu profesionalnu perspektivu i dokazanu integraciju. Kroz program „Chance plus“ Caritasovog udruženja, koji se posebno trudi da izbeglim osobama obezbedi posao, uspela je da počne da radi kao negovateljica u domu za stare i u početku je dobila radnu dozvolu.
„Kako se ispostavilo, to je verovatno bila greška“, kaže M.M. Sada su vlasti to primetile tu proceduralnu grešku i oduzele joj dozvolu, dok je postupak deportacije i dalje u toku. Tokom marta BAMF bi trebalo da donese konačnu odluku.
M.M. sada čeka rasplet, bez posla – a njen bivši poslodavac u opširnoj izjavi kancelariji za strance, zauzeo se za M.M. i naglasio njene „izvanredne radne rezultate i motivaciju“, njenu profesionalnu perspektivu i dokazanu integraciju.
„U nemačkom sektoru njege vlada ogroman nedostatak stručnog kadra, što se ogleda u brojnim slobodnim radnim mestima, malom broju kandidata i velikom radnom pritisku“, naglašava Caritas.
Kancelarija za strance, prema sopstvenim navodima, nema mogućnost da odluči drugačije: „Zakon o boravku propisuje da osobi koja ima tolerisani boravak, a dolazi iz sigurne zemlje porijekla – kao što je u ovom slučaju Bosna i Hercegovina – nije dozvoljeno da obavlja radnu delatnost“, navodi se u njihovom saopštenju. „Kancelarija za strance ovde nema diskreciono pravo, već je obavezna da primeni zakon.“
Ipak, mediji se na kraju pitaju kako ne primenjuju zakon i tolerišu osuđivanog Husu B. skoro 20 godina, dok slučajeve poput M.M. deportuju.
Kurir.rs/Nezavisne novine